Lješnik

     Ljeska je zajednički naziv za vrste roda Corylus, koje su u najvećem broju žbunaste vrste i pripada familiji Betulaceae. Savremeni uzgoj ljeske podrazumjeva gajenje uz punu primjenu mehanizacije. To je moguće samo ako se ljeska gaji u vidu stablašaca. Ljeska gajena u vidu žbuna formira brojne izdanke, što zahtjeva velike troškove za njihovo uklanjanje, kad se radi o većim površinama. Zbog toga je najbolje ljesku gajiti kalemljenu na podlozi mečje leske, koja jedina iz roda Corylus ne razvija izdanke. Dostiže 3-8 m visine, ali može narasti do čak 15 m. Biljka je listopadna, a njeni su listovi zaobljeni, dugi 6-12 cm i prekriveni malim dlačicama sa svake strane.
     Cvijet se stvara vrlo rano u proljeće, prije lišća. Muški cvijet je žut i dugačak do 10cm i u obliku je rese, a ženski cvijet je vrlo mali i obično je skriven u pupoljku sa kratkim svijetlo crvenim laticama koje izlaze van do nekoliko milimetara.      Plod sazrijeva u malim grozdovima, sa 1 do 5 komada u svakom, ali često taj broj može biti i  veći.  Lješnik je sferičnog do ovalnog oblika, 15-20mm dug i 12-20mm širok. Neke kultivisane sorte mogu dati i veće plodove. Smeđe-žute su boje sa tamnijom bazom. Kad sazriju ispadaju iz ovoja u kome se nalaze, a to je 7 do 8 mjeseci nakon oprašivanja. Uspjeva do nadmorske visine od 1200m. 
     Plodovi ljeske - lješnici najčešće sadrže 60-65% kvalitetnog ulja, 15–17 % proteina, 5-6% šećera, vitamine E,A, kompleks B i druge. Sadrže više kalorija od mesa. Lješnici se pretežno koriste u prehrambenoj industriji, za proizvodnju raznih poslastica, čokolada, krema i slično.